Informacije

 

Vlasnik: dr Ljiljana Todorović

              specijalista pedijatrije

 

Adresa: Njegoševa 5D, Banja Luka


Telefon: +387 51 315 002


Email: info@pedijatrijabambi.com

 

Radno vrijeme:

radnim danima: 08-13h i 17-20h.

subotom: 08-13h.

 

Zakazivanje pregleda:

radnim danima: 08-20h.

Ordiniraju

 

dr Dubravka Todorović

specijalista pedijatrije

 

dr Ljiljana Todorović

specijalista pedijatrije

 

Asist. mr sc. med. dr Tatjana Milivojac

specijalista pedijatrije

 

Prim. dr Aleksandar Gajić

specijalista ortopedije i baromedicine

 

 

Visoka temperatura

 

     Temperatura je simptom bolesti, a ne bolest sama po sebi. Radi se o jednom od načina odbrane organizma pri kontaktu sa agensima kao što su infekcija virusima ili bakterijama, upalnim procesima te stanjima kao što su visoka temperatura okoline ili manjak tečnosti (dehidracija).

 

Temperaturu definišemo kao povišenje spoljašnje temperature tijela (tj. one mjerene ispod ruke u pazušnoj jami) iznad 37,0°C. Mjerenjem rektalne temperature (tj. u guzi) što je uobičajeno u dojenačkoj dobi, vrijednosti su više za 0,5 stepeni. Povišenje temperature do 38,5°C mjerene na ovaj način je umjereno povišena temperatura. O visokoj temperaturi se govori kada dostigne vrijednost 39,0°C i više.
Visoka temperatura nije uvijek srazmjerna sa težinom bolesti. Naime dojenče može imati visoku temperaturu i kod obične prehlade.
Tokom bolesti koju prati povišena temperatura najvažniji je dovoljan unos tekućine da se spriječi stanje dehidracije. To znači da dijete mora piti (najbolje vodu) više nego obično.
 
 
Kada mjeriti temperaturu? Promjena u ponašanju i/ili izgledu djeteta u odnosu na uobičajeno: npr. neutješno plače, koža mu djeluje toplije nego inače, žali se da mu je zima ili su mu ruke jako hladne na normalnoj sobnoj temperaturu, pospano je izvan svog uobičajenog vremena za spavanje, neraspoloženo ili plačljivo. Ako je izmjereno povišenje temperature, potrebna su kontrolna mjerenja više puta dnevno – svakih 4-6 sati, ali s odmakom od najmanje 30 minuta nakon obroka ili kupanja.
Kada se temperatura javi po prvi put, a vaša beba je dojenče mlađe od šest mjeseci, preporučljivo je javiti se pedijatru. Također, treba imati na umu da u ovoj dobi tok nekih ozbiljnih bolesti može biti buran. Stoga je bitno posavjetovati se sa pedijatrom, a posebno ako su prisutni simptomi kao što su kašalj, povraćanje i proljev, ako se promijeni ponašanje djeteta (povećana pospanost, nemir) ili ako se pojave neki novi znaci bolesti.
 
 
Febrilna konvulzivna kriza (convulsiones febriles, lat.) je posebna reakcija nervnog sistema (mozga) na  visoku temperaturu. Javlja se u 2-5% djece u dobi od šest mjeseci do pet godina. Pri febrilnoj konvulzivnoj krizi (pri porastu temperature obično i iznad 39,0°C) dijete izgubi svijest, pojavi se plavkasta boja oko usana, oči su otvorene, pogled ukočen, veoma često okrenut prema gore, mogu se javiti trzajevi cijelog tijela ili ukočenost odnosno mlohavost tijela. Kriza obično traje jednu do dvije minute, nakon čega dijete samo dođe svijesti ili zaspi dubokim snom. Febrilne konvulzije, ukoliko se jave na opisani način i u spomenutom uzrastu ne uzrokuju nikakvo oštećenje mozga niti znače veću vjerovatnost pojave epilepsije. Ako ipak konvulzivna kriza potraje i nekoliko minuta, najvažnije je staviti dijete u bočni položaj i pažljivo kontrolisati da u nosu i ustima nema sekreta ni drugog sadržaja, te po prestanku krize kontaktirati pedijatra ili službu hitne pomoći i zatražiti upustva o daljnjem postupku.
 
 
Najčešće korišten lijek za snižavanje povišenje tjelesne temperature (antipiretik) je paracetamol koji se u apotekama nalazi pod raznim zaštićenim imenima. Njegove su osnovne osobine da djeluje antpiretski (tj. protiv temperature) i analgetski (što znači da smiruje bol). Dolazi u raznim farmaceutskim oblicima (tablete, sirupi, kapi i čepići), tako da nudi široki izbor u skladu sa situacijom.
Doziranje paracetamola zavisi od tjelesne težine djeteta. I ako lijek ima širok raspon dozaže, važno je držati se tačnih preporuka da se izbjegne predoziranje (što znači 10 puta veću dozu od preporučene!). Ukupna dnevna doza lijeka iznosi 30-40 mg/kg u 24 sata podijeljeno u nekoliko dnevnih doza –svakih 4-6 sati (najmanji razmak između dvije doze može biti 4 sata), dok pojedinačna doza iznosi 10-15 mg/kg.
 
 
 
Šta učiniti?
 
  • Kad je temperatura umjereno povišena (manje od 38,5°C mjerena ispod ruke) i ako dijete dobro podnosi tu temperaturu (tj. ponaša se uobičajeno i nema nikakvih drugih znakova bolest) treba ga držati pod kontrolom bez davanja lijekova protiv temperature kroz 24-48 sati uz mjerenje temperature svakih 4-6 sati, a po potrebi i češće. Ako se stanje mijenja i javljaju se drugi simptomi, svakako se obratiti pedijatru.
  • Ako temperatura mjerena kao gore prelazi 38,5°C ili se primjećuje da dijete već i nižu temperaturu ne podnosi dobro, npr. često plače, nemirno je, ne osjeća se dobro, treba uraditi sljedeće:
  • Skinuti suvišnu odjeću – prozračna pamučna majica i hlače pomoće mu da se odvodi suvišna toplota tijela
  • Dati mu lijek protiv temperature, a antipiretik za dječiju dob je paracetamol
  • Antipiretici koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (andol, aspirin i dr.) u dječijoj dobi nisu u upotrebi radi mogućih neželjenih dejstava od strane jetre i nervnog sistema (Rey sindrom)
  • Nakon primjene antipiretika ne treba očekivati da će već za 10-20 minuta biti bolje – efekt lijeka se procjenjuje za najmanje jedan sat
  • Hladiti dijete mekom krpicom ili spužvom namočenoj u mlakoj vodi nježno prelazeći po rukama i nogama
  • Ako je temperatura visoka (39,5-40°C) koristit će kupka u mlakoj vodi jer se na taj način odvodi suvišna toplota tijela.
  • Davati puno tekućine: često ponuditi djetetu da popije male količine – 1 kašičicu svakih 5-10 minuta jer ako dobije odjednom više može povratiti. Ako bebu majka doji, podoji trebaju biti češći.
  • U slučaju da temperatura padne ispod 38,5°C ili niže, ne treba više davati antipiretike.
 
 
Šta NE činiti?
 
  • Pretoplo obući ili suviše pokrivati dijete čak i u onoj fazi kada temperatura raste, ima tresavicu i osjeća da mu je hladno.
  • Kad je temperatura visoka, a koža hladna, nemojte ga dodatno rashlađivati oblozima, a sigurno ne trljati alkoholom. Kupka u umjereno toploj vodi (36-37°C) biti će djetetu ugodnija.
  • Nemojte nastojati da po svaku cijenu snizite temperaturu na normalu vrijednost (37,0°C) upotrebom antipiretika, koristeći veće doze lijeka ili ga davati često. Pad temperature na ovaj način opasniji je nego povišena temperatura stalne vrijednosti.
  • Zamotati dijete u deku i trčati u hitnu pedijatrijsku službu kad je temperatura visoka, a bez da ste pokušali dati antipiretik i pričekali učinak. Uz ovakvo postupanje sa djetetom koje ima visoku temperaturu postoji rizik za pojavu konvulzija koje povišenje temperature može izazvati kod neke djece.
  • Dati antibiotik ili neki dugi lijek bez da ste se posavjetovali sa vašim pedijatrom.