Informacije

 

Vlasnik: dr Ljiljana Todorović

              specijalista pedijatrije

 

Adresa: Njegoševa 5D, Banja Luka


Telefon: +387 51 315 002


Email: info@pedijatrijabambi.com

 

Radno vrijeme:

radnim danima: 08-13h i 17-20h.

subotom: 08-13h.

 

Zakazivanje pregleda:

radnim danima: 08-20h.

Ordiniraju

 

dr Dubravka Todorović

specijalista pedijatrije

 

dr Ljiljana Todorović

specijalista pedijatrije

 

Asist. mr sc. med. dr Tatjana Milivojac

specijalista pedijatrije

 

Prim. dr Aleksandar Gajić

specijalista ortopedije i baromedicine

 

 

Kako lako započeti sa dohranom?

 

     Nemliječna dohrana uvodi se bebama počev od puna četiri do punih šest mjeseci života i podrazumijeva sve namirnice osim majčinog mlijeka ili adaptirane mliječne formule. Sve više preovlađuju mišljenja da sa dohranom ne treba započinjati prije navršenih 6 mjeseci života, obzirom da dijete tada sazrijeva za hranjenje kašičicom (počinje da sjedi, lakše prihvata kašiku, postoji koordinacija očiju i pokreta,  počinju da mu niču zubići…). Takođe, prije tog perioda probavni kao i odbrambeni sistem dojenčeta su nezreli i rizici za pojavu alergije ili bolesti disajnog sistema su znatno veći. Prilikom uvođenja novih namirnica bitno je da se uvode postepeno i da se ne uvodi više njih odjednom. Ukoliko sami kod kuće pripremate obroke (supice, pire, sokiće, kompote i sl.), nemojte dodavati so i šećer do dobi od 12 mjeseci, a i nakon toga vrlo malo! Posuđe u kojem se hrana za vašu bebu priprema treba da je adekvatno oprano i prokuhano, a pripremljeni obroci takve konzistencije koja odgovara dobi vašeg djeteta. Nemliječna dohrana bebe obuhvata voće, povrće i meso, žitarice i slatkiše.

 

         VOĆE: Kod nas se tradicionalno u nemliječnoj dohrani prvo uvode voćni sokovi. Možete ih sami napraviti kod kuće ili kupiti gotove proizvode.  Ako sokiće i kašice spremate sami kod kuće, postarajte se da nabavite voće koje nije tretirano pesticidima. Obično se započinje sa sokićem (najčešće od  jabuke) i to na taj način da se prvi dan dojenčetu daju  2-3 kašičice soka, sutradan i narednih dana malo više, da bi se na taj način isključilo eventualno postojanje alergije. Sljedeće sedmice možete početi sa nekim drugim sokom, pa samo njega dajete postepeno tokom nekoliko dana, i tako redom, kako bi bili  sigurni da vam dijete nije alergično na novu namirnicu. Voćke sa kojima se najprije počinje u dohrani su  jabuka i kruška, te banana. Voće kao banana lako se usitni, dok jabuku ili krušku treba za početak skuhati. Obroci se daju u  vidu sitne, glatke homogene kašice (bez mrvica). Kasnije se može ovo voće dati  svježe sitno naribano, samo ili u kombinaciji sa kašicom od riže.  Postoji veliki broj fabrički pripravljenih, gotovih voćnih sokića i kašica za bebe.   Na svim ovim proizvodima  je označena starost od koje  bebe mogu da ga koristite.
 
         POVRĆE I MESO: Vrijede slična pravila kao i za voće. Povrće počnite davati sa punih 6 mjeseci. Koristite povrće koje nije tretirano hemikalijama. Najjednostavnije je započeti sa pireom od mrkve, krompira, karfiola, tikvice. I kod povrća je poželjno postepeno uvođenje jedne po jedne namirnice.  Povrće možete na razne načine kombinovati i sa tvrdo kuhanim  žumancem jajeta, koje je takođe važan izvor željeza i može se početi davati nakon navršenih 6 mjeseci života. U prvoj godini života djetetu ne dajte mahunarke niiti bjelance jajeta. Na tržištu postoje brojni gotovi pripravci povrća, te povrća sa mesom i žitaricama, na kojima je označena starost djeteta koje može da ih konzumira. Ukoliko nemate vremena da svojoj bebi pripremate hranu, ne prezajte da se poslužite ovim gotovim obrocima, jer zasigurno ispunjavaju sve uslove kvaliteta. Od mesa u prvo vrijeme dolaze u obzir teletina, kao i bijelo pileće i pureće meso. Ove tri vrste mesa u potpunosti zadovoljavaju potrebe djeteta za željezom i nisu ništa manje kvalitetna nego crveno meso, koje je pak bogatije holesterolom. Masno meso izbjegavajte!
 
         ŽITARICE: Rižu možete uvesti već nakon navršena 4 mjeseca starosti, a nešto kasnije možete i kukuruz. Široko su dostupne već pripravljene žitne kašice, na kojima je takođe označena starosna dob od koje ih dijete može početi konzumirati. Žitarice koje sadrže gluten (pšenica, raž, ječam i eventualno zob) poželjno je u ishranu djeteta uvesti što kasnije, ali nikako prije navršenih 6 mjeseci života.
 
         MLIJEKO: Nakon uvođenja nemliječne dohrane, vašem djetetu je i dalje najvažnija namirnica mlijeko, bilo majčino bilo adaptirana mliječna formula. Nakon navršenih 6 mjeseci dijete treba da unese  500-600 ml mlijeka dnevno. Uvođenje komercijalnog kravljeg mlijeka se ne savjetuje  prije navršene prve godine života, a poželjno je da dijete doji ili pije adaptiranu mliječnu formulu sve do  pune dvije godine. Svježi mladi sir i jogurt mogu djeca početi jesti i nešto ranije.
 
         SLATKIŠI: Do pune godine dana nikako, a i poslije samo male porcije!
Isključivo mliječna hrana prvih 6 mjeseci osigurava djetetu sve prehrambene materije neophodne za normalan rast i razvoj, a majčino mlijeko štiti dojenče od bolesti i alergija. Pri uvođenju nemliječne dohrane najvažnije je ići postepeno, korak po korak, kako promjena ni u kojem pogledu ne bi bila nagla i drastična. Za piće je najbolja voda, a ponudite mu je iz posebne dječje čaše sa anatomskim nastavkom, bolje nego iz flašice sa dudom, jer tako uči samostalno piti. I za kraj, dopustite neka vas dijete samo vodi. Ono najbolje zna koliko želi pojesti. To je razdoblje privikavanja na novi ukus hrane i novi način hranjenja, a najveća pomoć djetetu u tome je puno roditeljske ljubavi, strpljenja i umijeća.