Informacije

 

Vlasnik: dr Ljiljana Todorović

              specijalista pedijatrije

 

Adresa: Njegoševa 5D, Banja Luka


Telefon: +387 51 315 002


Email: info@pedijatrijabambi.com

 

Radno vrijeme:

radnim danima: 08-13h i 17-20h.

subotom: 08-13h.

 

Zakazivanje pregleda:

radnim danima: 08-20h.

Ordiniraju

 

dr Dubravka Todorović

specijalista pedijatrije

 

dr Ljiljana Todorović

specijalista pedijatrije

 

Asist. mr sc. med. dr Tatjana Milivojac

specijalista pedijatrije

 

Prim. dr Aleksandar Gajić

specijalista ortopedije i baromedicine

 

 

Kako zaštititi bebu od hladnoće?

 

 

“Da nije mom djetetu hladno?” – jedno je od najčešćih pitanja koje sebi svakodnevno postavljaju mlade majke.

 

Evo nekoliko savjeta kako izbjeći nepotrebno oblačenje i pretopljavanje djeteta.

 

Temperatura prostorija u kojima beba boravi i spava treba da iznosi oko 20-22° C, uz dovoljnu vlažnost zraka od 50 do 60%. Kada se vrše pripreme za kupanje temperatura u prostoriji mora biti nešto viša (oko 25° C) bez strujanja zraka (propuh).
Nagle promjene temperature neugodne su za svaki organizam i treba ih izbjegavati koliko god je to moguće. Prevelika vlažnost, a posebno neujednačena zagrijanost svih prostorija u stanu (kući) pogoduje razvoju gljivica na zidovima, jer se vodena para kondenzuje i zidovi su vlažni. Stalno provjetravanje prostorija je od velikog značaja.
Oblačenje novorođenčeta svakako treba prilagoditi uslovima okoline. Novorođenčetu koje boravi u pregrijanoj prostoriji ili blizu izvora toplote može se povisiti temperatura tijela, naročito ako je previše obučeno i pokriveno.

Nikako nije dobro da su prostorije pregrijane. Često prozračivanje je važno jer se tako izmjenjuje zrak - ulazi više kiseonika i vlage, a smanjuje se količina mikroorganizama i ugljen-dioksida. I prozore u dječjoj sobi takođe treba svakodnevno otvarati - najbolje pola sata prije odlaska na spavanje. Kad se otvore prozori, dojenče treba premjestiti u drugu prostoriju i ponovno ga donijeti kad se prostorija malo zagrije. Strujanje zraka (propuh) svakako treba izbjegavati.
Ukoliko grijete prostorije klasičnim pećima na drva morate posebno paziti da ih redovno prozračite više puta dnevno. Provjeru dimnjaka povjerite stručnjaku kako u prostoriji ne bi došlo do stvaranja štetnih plinova nepotpunim sagorijevanjem.
O štetnosti pušenja puno se govori, ali nije na odmet naglasiti da u prostorijama u kojima borave bebe ili mala djeca ne smije biti nikakvog dima, a posebno duvanskog.
Klima uređaji su korisni u vrijeme velikih ljetnih vrućina, ali njihov rad značajno smanjuje vlažnost vazduha, što može da ošteti sluznicu disajnih puteva.
 
 
Zdrava beba može već od prvih nedjelja života krenuti u šetnju. Naravno, to zavisi od vremenskih prilika: blago, mirno vrijeme bez vjetra kakvo je obično tokom ranih jesenjih mjeseci vrlo je pogodno za prve šetnje. Ako je vaša beba rođena u kasnu jesen ili zimu, najpogodnije vrijeme za izlazak na svježi zrak (mirna ulica ili park) je oko podne, kad se raziđe magla, a temperature su više nego u jutarnjim satima. Zimske šetnje ne treba izbjegavati, osim ako je vjetrovito, ili su jače padavine, a temperature izrazito niske (niže od minus deset). Najbolje doba dana za izlazak u šetnju tokom zime je između 11 i 15 sati. Ljeti je jutro i predvečerje pogodnije za šetnju. Čak i kraći boravak na svježem zraku i izloženost dnevnoj svjetlosti korisno je za djetetov rast i razvoj. Zimsko sunce, koje se naziva i “zubato", istina ne grije, ali je izuzetno korisno za stvaranje endogenog vitamina D u koži, iako je lice jedini otkriveni dio tijela djeteta.  Prilikom šetnji, beba treba da bude obučena kao i odrasli čovjek, uz još jedan tanji sloj odjeće (npr. benkica ili bodi).  Dodirom bebinih rukica znaćete da li joj je hladno; ako su tople, budite bez brige.


Razlog pretjeranom oblačenju je strah od prehlade. Prehlada nije posljedica šetnje po hladnom vremenu, nego kontakta s jednim od virusa prehlade, koji je neizbježan u ranom djetinjstvu. Istina jeste da pothlađivanje organizma smanjuje njegove odbrambene snage. 
Kihanje, pa i kašalj, ne znače sigurno prehladu. Sluznica nosa je vrlo nježna i osjetljiva, te reaguje već na manje promjene u temperaturi okoline. Kapilare se na hladnoći sužavaju, a zatim opet prošire. Dolazi do podražaja osjetljivih receptora na sluznici nosa, pa dijete kiše. Vlaženje sluznice i redovno čišćenje nosa kao dio dnevne toalete fiziološkim rastvorom pomaže djetetu da lakše diše i može dobro sisati. Kihanje je koristan obrambeni refleks koji sprečava ulazak sekreta, čestica prašine ili dima u donje disajne puteve.



Ako je vanjska temperatura niska i dijete izvodite u šetnju, treba zaštiti glavu kapicom, jer beba još nema kose koja štiti glavu od hladnoće. Kapica treba da ima dva sloja: donji pamučni i vanjski od debljeg materijala (vuna, mikrofiber). Rukavice su takođe važan dio dječje odjeće. Tanju pamučnu kapicu treba staviti i prilikom toplijeg vremena, ako je jako vjetrovito. Bijela pamučna kapica sa širokim obodom sastavni je dio bebine toalete tokom jakog sunca.